петак, 03. март 2017.

Vrata života


By on 01:18

Ming men - vrata života

Čovjek je toplokrvno biće i prisustvo topline u nama označava prisustvo života. Fizičko tijelo, samo po sebi, pripada elementu zemlje i njegov je kvalitet suho i hladno (yin), dok životna energija pripada elementu vatre (yang). Da li smo se ikada zapitali gdje počiva iskra života u nama?

Tradicionalna kineska medicina kaže da su bubrezi centar životne energije (Qi). Oni su temelj yina i yanga, odnosno bubrezi su yin, a između njih je Ming Men  ili "vrata života", nazvana još i "ministarski plamen", koji je po prirodi yang. Kada bi se ugasila ministarska vatra, ugasio bi se život.

Bubrezi se smatraju korijenom prenatalnog života (Jing) i kroz njih teče genetska veza, tu su pohranjene sve informacije o našim precima i u njima je formulisana naša konstitucija, vitalnost, rast, polna zrelost, plodnost i sl. Nasljedna esencija se stvara u trenutku začeća, spajanjem očeve i majčine esencije.

Način na koji gori ministarski plamen, određuje nivo i kvalitet životne energije. Bubrezi su korijen prenatalnog života, dok su želudac i slezena korijen postnatalnog života. U želucu nastaje probavna vatra od čije funkcije zavisi naše zdravlje i vitalnost. Želudac i općenito treća čakra se naziva  peć ili kotao koja zagrijava tijelo. Ako je vatra života jaka, i probava će biti dobra, ako je slaba, probava će biti spora, hrana se ne razgrađuje pravilno, zbog čega krv postaje manjkava i slaba, javlja se nadutost, dijareja i drugi simptomi koji ukazuju na ovaj poremećaj. Ovdje posebno negativno utiče uzimanje hladnih i zaleđenih namirnica i napitaka, prebrzo konzimiranje i gutanje nesažvakane hrane, u žurbi, nervozno, stojeći ili za vrijeme rada, prilikom čitanja novina, gledanja televizije i sl.   Možemo uzimati najzdraviju hranu a da od nje nemamo koristi, ako jedemo dok smo pod stresom, depresijom ili strahom.

Pitanje je, zašto najviše jedemo kada smo depresivni? Depresija i hladnoća su u uzročno-posljedičnoj vezi. Depresija je znak gubitka životne vatre,  potreba  za hranom je automatska reakcija depresivnog, ohlađenog organizma koji treba životnu energiju. S druge strane, bubrezi su izuzetno osjetljivi na strah i hladnoću. Kineska metafizika kaže da bubrezi pripadaju elementu vode, strana svijeta sjever, godišnje doba zima, boja crna ili tamno-plava. Kada osjećamo strah ili opasnost, nadbubrežna žlijezda reaguje lučenjem hormona stresa i pokretanjem mehanizma "bori se ili bježi", gdje dolazi do stezanja krvnih sudova i otežanog protoka energije. Stalna napetost, strahovi  i stres dovode do prenaglašene aktivnosti elementa vode koji u ciklusu elemenata zagušuje i kontroliše element vatre, što rezultira padom životne energije, radosti i entuzijazma. Prenaglašenost i neuravnoteženost elementa vode "troši" i crpi energiju bubrega  i dovodi do sljedećih poremećaja:

- opadanje kose ili pretjerano masna (vlažna) kosa, loš kvalitet kose, prerano sijeda kosa
- problemi sa mokraćnim mjehurom ili reproduktivnim sistemom,
- hladni ekstremiteti i averzija prema hladnoći,
- nedostatak seksualne želje,
- neuravnotežen seksualni život, što podrazumijeva pretjeranu seksualnu aktivnost ili dugoročnu apstinenciju, svaka izloženost krajnostima narušava ravnotežu,
- često ili nekontrolisano mokrenje,
- problemi sa sluhom i ušima,
- slaba volja i pokretljivost,  strah i nesigurnost, stalno "podignuti" zidovi i mehanizmi odbrane, zabrinutost i nedostatak opuštenosti u životu.

Neuravnotežen i naglašen element vode naglašava princip "hladno" (zima, tama, stagnacija, kratkoća dana i svjetla), što naginje ka zamrzavanju na finansijskom i drugim energetskim nivoima, jer strah i nesigurnost umanjuju mogućnost davanja i uspostavljanje energetskih tokova. S obzirom da je osnovna funkcija bubrega pročišćavanje krvi, jasno je da se taj posao ne može obavljati kako treba, sve dok ne prestanemo blokirati vlastiti organizam.

Da bi se element vode doveo u ravnotežu, primjenjuje se princip "toplo", počev od usvajanja mentalnih navika pozitivnog i optimističnog stava prema životu, zatim kroz princip ishrane uvođenjem namirnica koje zagrijavaju kao što su začini biber, đumbir, cimet i sl, utopljavanje i  masaža donjeg dijela leđa (područje oko bubrega), vjerovatno nam je jasno zbog čega su naše majke toliko insistirale na nošenju potkošulje i pokrivanju golih leđa. Mogu se takođe primijeniti tople boje kod odijevanja ili uređenja enterijera, kao što su crvena, narandžasta, žuta, sa posebnim naglaskom na prirodne materijale koji griju, kao što je prirodna vuna, izbjegavati sjeverni sektor doma, crnu, sivu i druge tamne boje. Izbjegavati hladne napitke i hranu, za podsticanje probavne vatre, u jutarnjim satima konzumirati toplu vodu pomiješanu sa  limunom ili kurkumom.

Želučana kiselina koja fizički vari hranu, jeste  solna ili klorovodična kiselina (HCl) koja, ako je ima dovoljno, lako uništava sve patogene mikroorganizme iz hrane koju konzumiramo, ali što su veće količine unesene hrane, manja je sposobnost želučane kiseline da je preradi i tako, kod prejedanja, jedan dio bakterija iz hrane ostaje neuništen, zbog čega je mnogo zdravije konzumirati manje obroke nekoliko puta, nego odjednom veću količinu hrane.  Posljedica slabe želučane kiseline može biti neometano razmnožavanje bakterija, dijareja, žgaravica, gastritis, pretilost, kao i povišen kolesterol i trigliceridi u krvi. Uzroci smanjenja želučane kiseline mogu biti stres, konzumiranje štetne hrane i pića, alkohola, duhana, antibiotika, kao i lijekova (antacida) koji se propisuju osobama koje pate od "kiseline" u želucu, koji zapravo blokiraju želučanu kiselinu i tako uklanjaju neugodne simptome ovog poremećaja, ali mogu trajno destabilizovati organizam. Možda nismo svjesni kolika je važnost klorovodične kiseline u želucu i koliko bismo trebali podstaći njenu proizvodnju ukoliko je nema dovoljno. Tu dosta pomaže magnezijev klorid koji se može nabaviti u apotekama i veoma je jeftin, on podstiče i ubrzava probavu a time i pražnjenje crijeva, odnosno proces eliminacije toksina iz organizma. Detoksikacija magenzijevim kloridom se može vršiti i putem kože, kupanjem u ovoj otopini. Takođe, protiv infekcija se možemo boriti i konzumiranjem raznih začina kao što su čili, bijeli luk, klinčić, đumbir, hren i dr., jer je najvažnije da se stalno vrši detoksikacija organizma i odstranjuju otrovi koje svakodnevno unosimo. Važno je napomenuti da su i farmaceutski lijekovi toksični isto kao što i naše misli mogu biti toksične. I ne samo misli, zaista i putem vida i sluha možemo unositi toksične informacije.

Ono što će najbolje oživjeti plamen života jeste fizička aktivnost, kretanje i boravak na svježem zraku. Element vatre se održava i podstiče elementom vazduha. Činjenica je da vatra bez kisika ne može gorjeti i gasi se kada prestane dotok kisika. Tako i naša vatra života biva ugašena bez kisika. Disanje je elementarna funkcija koja nas održava u životu, prenosom kisika iz zraka u ćelije. Zdrava ćelija opstaje samo pod uslovom da dobiva kisik, ćelije tumora opstaju i bez kisika, prelazeći na anaerobni sistem disanja,  zbog čega postaju pogodne za razvoj patogenih mikroorganizama. I što je takođe važno, kretanje podstiče eliminaciju toksina, posebno ako se pri tome znojimo, jer je koža najveći organ kroz koji upijamo kisik i oslobađamo se toksina. Pasivnost i sjedenje zadržavaju toksine u tijelu i doprinose da se osjećamo depresivno, beživotno, umorno, budimo se umorniji nego što smo pošli na spavanje i nikada nam nije dosta sna, a to je sve znak da smo zatrovani, da nam je vatra života slaba i da bismo trebali nešto preduzeti da je oživimo i osjećamo se bolje.  


http://duhovni-razvoj.blogspot.rs/